Zašto toliko proučavamo klisuru reke ribnice?

Primetićete u našem radu da se bavimo pojačano postorom klisure reke Ribnice. U sklopu projekta „Građani za SDG 15.1” finansiranog u sklopu 1stI MPETUS’ acceleration programme (EUHorizon projekat br. 101058677), 2023. godine istraživali smo područje klisure reke Ribnice, od sela Brežđa do sela Paštrića. Cilj istraživanja je bio da dođemo do što više podataka o živom svetu i samim tim da proverimo da li je biodiverzitet područja dovoljno veliki, da bismo mogli da predložimo proširenje zaštićenog dobra Spomenik prirode Ribnica. Fokusirali smo se na područje koje se prostire između dve najpoznatije pećine: Ribničke pećine u selu Paštriću i Šalitrene pećine u selu Brežđu. Sada, upoznajmo se sa ovim područjem, zašto je toliko bitno da smo od 2023. godine fokusirani na ovu oblast.

O klisuri reke Ribnice

Reka Ribnica pripada Kolubarskom slivu i celom dužinom protiče kroz opštinu Mionicu. Površina sliva reke Ribnice iznosi 115 km2. Nastaje od reka Manastirice i Paklešnice u selu Brežđu (lokalitet Kozomor). U jednom delu rečnog toga se javlja kras, kroz koji Ribnica probija klisuru u dužini oko 10 kilometara. Primetan je uticaj umereno kontinentalne klime. Reka Ribnica je deo Holarktičke florističke oblasti, Evrosibirske podoblasti.

Zašto smo se odlučili da radimo baš u ovom području?

Srbija ima mali procenat zaštićenih područja i stoga je neophodno proširiti postojeća i zaštiti nova prirodna dobra. Nekoliko autora je u svojim stručnim radovima istaklo da je površina pod zaštitom u Ribnici neodovoljna i da bi samu klisuru, njen biodiverzitet i geodiverzitet bilo potrebno zaštititi u značajnijem obimu.

Biogeografske karakteristike kanjonsko-klisuraste doline reke Ribnice su detaljnije opisane u referenci Stanojević, 2009. Citiramo značajnije odeljke iz ove publikacije: “Ceo tok reke Ribnice kao i veliki deo klisure nije pod zaštitom, već samo manji sektor klisure oko Ribničke pećine površine 28 ha. Veća i bolja zaštita ove nedovoljno proučene i vrlo bogate klisure ne bi trebalo da zahteva velike napore, jer je čitav prostor sa svojim biogeografskim odlikama još uvek očuvan, ali ukoliko u budućnosti ne bude pomaka u pogledu očuvanja i zaštite, nestaće one retke vrste koje čine deo našeg biogeografskog bogatstva. Prostor kanjonsko-klisurastog dela reke Ribnice na osnovu ove kratke analize zaista predstavlja, biogeografski, vrlo zanimljivu i vrednu celinu. Kao refugijalno stanište određenih biljaka i životinja poseduje vrednosti koje se ne smeju zanemariti. Detaljnija i angažovanija proučavanja, adekvatna zaštita, markiranje i označavanje lokaliteta, veće mere konzervacije, uređenja i prezentacije prostora su neophodne kako bi klisura Ribnice dobila svoj pravi i pripadajući status”.

I drugi autori su isticali potrebu za većom zaštitom ovog područja, između ostalog, i zbog izuzetnog speleološkog nasleđa. Na potezu od Paštrića do Kozomora se nalazi čak 18 speleoloških objekata, čija dužina se kreće u rasponu od 4 do 255 metara (Lazarević, 1996). Veliki broj speleoloških objekata na samo 4 km rečnog toga predstavlja svojevrsnu atrakciju, ali takođe i zahteva pojačane napore da se predmetno područje zaštiti (Nikić, 2011).

Dosadašnji literaturni podaci ukazuju na postojanje značajnog broja vrsta zaštićenih na nacionalnom i međunarodnom nivou uključujući: 15 vrsta slepih miševa (Petrović, 1983), vidru (Lutra lutra), lisicu (Vulpes vulpes), divlju mačku (Felis sylvestris), tvora (Mustela putorius), lasicu (Mustela nivalis), grčku žabu (Rana graeca), poskoka (Vipera ammodytes), ribaricu (Natrix tesselata), beloušku (Natrix natrix), smukulju (Coronella austriaca), kratkonogog guštera (Ablepharus kitaibelii), mrmoljka (Triturus sp.,) zelembaća (Lacerta viridis), daždevnjaka (Salamandra salamandra), potočnog raka (Austropotamobius torrentium) i rečne školjke (Unio crassus). Takođe je bogata u biodiverzitetu ptica, sa dosta zaštićenih vrsta kao što su buljina (Bubo bubo), vodomar (Alcedo atthis), vodenkos (Cinclus cinclus), potočna pliska (Motacilla cinerea), bela pliska (Motacilla alba), puzgavac (Tichodroma muraria), siva čaplja (Ardea cinerea), sivi soko (Falco peregrinus), kos (Turdus merula), čvorak (Strunus vulgaris)… (Vasiljević, 1993; Stanojević, 2009). Takođe su prisutne strogo zaštićene vrste paukova (Cicurina cicur, Lepthyphantes leprosus, Porrhomma convexum i Tegenaria ferruginea) (Ćurčić et al., 2020; Deltshev et al., 2002). Prisutna se i strogo zaštićene vrste riba: balkanski vijun (Sabanejewia balcanica) i gavčica (Rhodeus sericeus amarus), kao i zaštićene vrste: Alburnoides bipunctatus, Barbatula barbatula, Barbus balcanicus i Squalius cephalus (Djikanović et al., 2023; Stanojević, 2009).

Ekološki pokret je nastao u krilu ove klisure. Stoga, ipak ovo nije samo priča o nauci, već i lična priča naših članova. Reka u kojoj smo naučili da plivamo. Ali o tome nekom drugom prilikom…

Reference

1. Ćurčić, B. P. M., Deltshev, Ch., Blagoev, G., Ćurčić, S. B., Tomić, V. T.,Makarov, S. E. 200). On some soil and cave spiders (Aranea, Arachnida) from Serbia. Archives of theBiological Sciences, 52(4), 235–242.
2. Deltshev, Ch. C., Ćurčić, B. P. M. & Blagoev, G. A. (2002). The spiders of Serbia. Institute of Zoology, Belgrade, 835 pp.
3. Djikanović, V., Čanak Atlagić, V., Zorić, K., Andjus, S., Ilić, M., Nikolić, V. & Jovičić, K. 2023. Composition of the fish community of the Ribnica River with respect to the conservation status. In: Šebula, S. (ed.) Proceedings of the 30th International Conference Ecological Truth and Environmental Research (EcoTER’23); 20-23 Jun 2023, Stara Planina: Serbia. Book of abstracts, pp. 99-103.
4. Lazarević, R. 1996. Valjevski kras. Pećine, jame, kraška hidrografija. Srpsko geografsko društvo,Beograd. 219 pp.
5. Nikić, Z. 2013. Model zaštite speleoloških objekata na primeru doline Ribnice od Brežđa do Paštrića = A model of cave conservation on the case example of the Ribnica valley from Brežđe to Paštrić. Zbornik radova 7. simpozijuma o zaštiti karsta, Bela Palanka, 2013. = Proceedings [of] 7th Symposium on Karst Protection , 89-94.
6. Petrovic, P. 1983. Prilog poznavanju ljiljaka – Chiroptera, Mammalia – Ribničke pećine kod Valjeva (Contribution to the knowledge of the bat fauna in the Ribnicka pecina Cave, nr. Valjevo). Drugi simpozijum o fauni SR Srbije, Beograd.
7. Simić, S. 2008. Vode Valjevske Kolubare – integralni deo zaštićenih prirodnih dobara. Zaštita prirode, 85/1-2: 53-70.
8. Stanojević, D. 2009. Biogeografske osobenosti kanjonsko klisurastog dela doline reke Ribnice i njihova adekvatna zaštita. Zbornik radova-Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 57.
9. Vasiljević, B. 1993.Predlog za stavljanje pod zaštitu spomenika prirode Ribnica kao prirodnog dobra odizuzetnog značaja. Beograd: Zavod za zaštitu prirode.